Tri dana izvrsnih izlaganja, poticajnih razgovora i rasprava te ugodnog druženja sa zatvaranjem konferencije “Književnosti i revolucije” 1. prosinca 2022. ostala su iza nas, no ne sumnjamo da će utisci koje smo s nje ponjeli još neko dulje vrijeme biti živi i djelatni u nama i našim profesionalnim sredinama.
Dok čekate foto-galeriju koja će vam barem donekle približiti atmosferu tog trodnevnog maratonskog događanja i brojne sudionike bez čijih sjajnih doprinosa ono ne bi bilo moguće, u nastavku vam donosimo tri krunska dragulja konferencije – cjelovite snimke plenarnih predavanja Predraga Brebanovića (utorak, 29. 11.), Lade Čale Felman (srijeda, 30. 11.) i Marine Gržinić (četvrtak, 1. 12.).
S brojnim uspješno provedenim projektnim aktivnostima iza nas, napokon smo došli i do svojevrsne krune projekta – konferencije “Književnost i revolucije” koja će se u organizaciji našeg projektnog tima održati na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu od 29. 11. do 1. 12. 2022.
Uzimajući u obzir načine na koje se unutar umjetničkog polja, prije svega kroz književne prakse, generiraju radikalne političke i poetičke promjene, na konferenciji nas zanimaju analogni procesi i odnosi u povijesnim revolucionarnim godinama. U kojem su odnosu književne revolucije i smjene paradigmi: književna povijest, modeli, tipovi, koncepti jezika i literarnosti, autorske prakse i poetike? Je li moguće ponuditi redefinicije i nova čitanja avangarde kao historijskog, transhistorijskog i nadnacionalnog pojma? Kako autorske poetike u odnosu prema promjenama koje se zbivaju unutar književnog polja dugoročno mijenjaju strategije govora, pisanja i šutnje, oblikuju predodžbe i političke pojmove zajednice, reflektirajući smjer povijesnih procesa? Na koji način se pritom ostvaruje emancipacijski potencijal književnosti, a na koji način funkcioniraju radikalne promjene u poetskom izrazu? U kojem odnosu prema konceptima utopije i optimalne projekcije stoje pojedinačne autorske hereze te kako iz toga grade vlastite šire zahvate u polju?Koja je pritom uloga kritike, a koja književne povijesti i teorije?
Veselimo se ovoj prilici za zajednički rad i diskusiju o ovim kompleksnim i relevantnim temama.
Program i knjižicu sažetaka možete pronaći u nastavku:
U četvrtak, 10. veljače 2022. naš se istraživački tim napokon ponovno okupio uživo u punom sastavu. Na sastanku smo bacili pogled unatrag i unaprijed: rekapitulirali smo postignuća u proteklom projektnom razdoblju, osvježili i koordinirali planove za vrijeme koje je pred nama sve do kraja projekta, ali i prodiskutirali o mogućim budućim projektima koji bi se nastavili na postignuća LIRE-a.
Što se točno kuha za naredna razdoblja, vidjet će se uskoro u objavama koje slijede.
U trećem tjednu listopada 2021. naš istraživački tim sudjelovao je s ukupno 10 izlaganja na dvije konferencije: 11. i 12. listopada izlagali smo na skupu “(Ne)normalno” na Sveučilištu Adama Mickiewicza u Poznanju, a od 13. do 16. listopada na Danima Hvarskoga kazališta: “Biografsko i autobiografsko u hrvatskoj književnosti i kazalištu”.
okrugli stol “Problemske mreže odnosa revolucije i književnosti”, Filozofski fakultet, Zagreb, 4. 5. 2021.
Projektni tim projekta Književne revolucije (HRZZ-IP-2018-01-7020 LIRE) održao je 4. svibnja 2021. okrugli stol naslovljen Problemske mreže odnosa revolucije i književnosti. U sklopu okruglog stola, uz raspravu o naslovnoj problematici, izloženi su i rezultati druge faze istraživanja usmjerene problematizaciji učinaka subverzije i prevrednovanja u avangardi, u odnosu prema kanonu i protukanonu, strategijama pisanja i čitanja, granicama i ukupnom revolucionarnom potencijalu književnosti.
Nakon izlaganja članova projektnog tima (izv. prof. dr. sc. Marina Protrka Štimec, doc. dr. sc. Zrinka Božić, doc. dr. sc. Andrea Milanko, doc. dr. sc. Ana Tomljenović, dr. sc. Zvonimir Glavaš i doktorandica Mirela Dakić), na red su došli pitanja i komentari publike, koja je zbog epidemioloških razloga događaj pratila hibridno – dijelom na licu mjesta, a dijelom mrežnim prijenosom.
tribina Književne revolucije: naslijeđe avangarde u hrvatskoj književnosti, 19. 9. 2019.
Časopis Umjetnost riječi (64/1-2: 135-173) objavio je transkript tribine Književne revolucije: naslijeđe avangarde u hrvatskoj književnosti, održane 19. rujna 2019. u sklopu projekta Književne revolucije.
Što je avangarda danas? Postoji li u književnosti “revolucija koja traje”? Književnost kao privilegirani prostor političke participacije: utopija ili realnost? Što se događa s avangardom kada uđe u znanost?
Zanima li vas odgovor na ta i druga povezana pitanja, dođite na tribinu
Književne revolucije – naslijeđe avangarde u hrvatskoj književnosti
Na tribini govore: dr. sc. Danijela Lugarić, doc. dr. sc. Branislav Oblučar, doc. dr. sc. Predrag Brebanović, izv. prof. dr. sc. Tatjana Jukić, red. prof.
Tribina će se održati 19. rujna2019. u 12 sati u Vijećnici Filozofskog fakulteta (Ivana Lučića 3)
